Početkom i u prvoj polovici 16. stoljeća mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka: u Mađarskoj velika Dožina seljačka buna 1514. godine, u Sloveniji ustanak slovenskih kmetova 1515. godine te u Njemačkoj veliki seljački ustanak 1524.-1525. U Hrvatskoj neprekidni protuturski ratovi sveli su ozemlje Hrvatske na ostatke ostataka nekada slavnoga kraljevstva a dio hrvatskog područja okupirali su i Mlečani. Napadom na Cesargrad ujedinjenih Hrvatskih i Slovenskih seljaka (kmetova) 28.1.1573 započela je Seljačka buna. Trajala je do 9.2.1573. Cilj kod Cesargrada im je između ostalog bio dodatno se opskrbiti naoružanjem te krenuti u daljnje osvajanje. Uspješno zauzimanje utvrde Cesargrad okupilo je brojne pobunjenike i veliku vojsku koja se potom zaputila preko rijeke Sutle.