Fortification 1 - Utvrda Cesargrad Traditional Geocache

Fortifikacije

Ova serija keševa pokušati će vam kroz pojavu fortifikacija pokazati zanimljiva mjesta na određenim mikrolokacijama. Isto tako pokušati će se prisjetiti i ponekih povijesnih događaja koji su ostavili duboki trag na području gdje sada obitavamo kao i na određene pojave. Na području današnje Sjeverozapadne Hrvatske. Postoji mnogo utvrda i ruševina tj. ostataka nekadašnjih utvrda koje su izgrađene nakon provale Tartara (Mongola) 1241 godine. Naime nakon invazija na Europu Hrvatsko-Mađarski kralj Bela IV prilikom povratka u Mađarsku. Zemlju je zatekao razorenu. Razaranja su posebno teška bila u Istočnom djelu kraljevstva (ravnice oko Dunava) gdje se dogodila velika depopulacija. Sva administrativna središta koja su bila utvrđena bedemima od drveta i zemlje uništena su. Samo pojedina dobro utvrđena mjesta uspjela su se oduprjeti opsadama. Kako bi pripremio kraljevstvo na novu invaziju Bela IV. provodi radikalne reforme. Jedna od reformi bila je da pravo na gradnju utvrda daje barunima i zemljoposjednicima.Do tada je to pravo imala samo kraljevska obitelj. Tijekom te reforme na području kraljevstva izgrađeno je preko 100 novih kamenih utvrda. Mnoge od njih izgrađene su i na području sadašnje Hrvatske. Također potiče gradnju utvrđenih gradova. Mnoge od novoizgrađenih utvrda nikada nisu doživjela svoju funkciju za slučaj obrane od invazije već su bile sjedišta povlaštenih feudalnih obitelji, i često su služila kako prikaz simbol moći i vlasništva nad određenim područjem. Takve utvrde u seriji ću zvati "Feudalna utvrda srednjeg vijeka". Ranije (12 st.) na navedenom području gradile su se kraljevske utvrde kao središta određenih administrativnih područja uglavnom na mjestu ranije izgrađenih gradina. Također postoji mogućnost da je na mjestima određenih utvrda postojala još ranija utvrda ili nekakva gradina. Srednji vijek ima svoje karakteristične utvrde.Za Slavene je tipična utvrda posebna gradina nazvana gradište.Feudalci štiteći sebe i kmetove od trajnih napada grade posebne utvrde koje služe za obranu i za stanovanje.Ta se utvrda naziva zamak ili burg,a u nas se još naziva i grad (tvrdi,utvrđeni, stari i plemićki) pa ga treba razlikovati od posebno utvrđenih gradova i od naselja koji su se razvijali u njihovoj blizini i s vremenom se utvrdili i postali gradovi u današnjem smislu te riječi. Zamak ili burg se redovito gradi na strateški istaknutom i teže pristupačnom položaju. Na takvim se položajima tlocrt morao prilagoditi terenu (visinske utvrde), što nije bio slučaj u ravnici gdje se razvijao mnogo slobodnije.Radi bolje obrane neki su zamkovi na prirodno slabije zaštićenim mjestima imali iskopane jarke napunjene vodom,preko kojih se spuštao most.Najvažniji je dio zamka bio četvrtasta ili kružna obrambena kula (franc.Donjon, njem.Bergfried),koja je bila podignuta na najistaknutijem mjestu,a osim za obranu služila je i za stanovanje ako u zamku nije bilo posebne zgrade za tu namjenu. U 15. i 16. st., pojedine se stare utvrde proširuju nadogradnjom suvremenih fortifikacijskih elemenata (bastioni i velike baterijske kule) i prilagođavaju razvoju vatrenog oružja, a grade se i novi kašteli. Od kraja 17. st. i nakon prestanka turske opasnosti ( 300 godina od 1389 g. do 1699 g.)., neke utvrde se napuštaju, a neke preuređuju u dvorce. Često se u nizini, u neposrednoj blizini, grade nove i raskošne rezidencije. Tijekom narednih stoljeća većina ih ostaje zaboravljena i prepuštena zubu vremena utoliko da im čak niti postojeći ostaci nisu osigurani za siguran i bezbrižan posjet eventualno zainteresiranih građana. Sama ta činjenica pojedinim mjestima daje i posebnu draž ali također predstavlja ozbiljnu opasnost. Prva fortifikacija koja je obrađena izgrađena je u srednjem vijeku i spada u kategoriju visinskih utvrda ("zamak, utvrda, burg, gradina, grad").

Ruševine srednjovjekovne utvrde Cesargrada - zamak, utvrda, burg, gradina, grad 

Cesargrad je jedna od najvećih hrvatskih  srednjovjekovnih  utvrda uopće. Njezine su najveće dimenzije gotovo 225 m u duljinu i približno 85 m u širinu. Pruža se u smjeru jugoistok – sjeverozapad. Prema tragovima vanjskog obrambenog zida, ostacima  kula,  pomoćnih  zgrada,  i po još sasvim dobro vidljivim ruševinama gradske jezgre, može se s velikom  vjerojatnošću  rekonstruirati cijela utvrda, onakva kakva je bila prije konačnog napuštanja. Prostirala na dva vrha Cesargradske gore. Prvi se put spominje 1399. g. pod imenom Chazaz, kada prelazi iz kraljevskog vlasništva u posjed obitelji grofova Celjski.Nakon grofova Celjskih u raznim feudalnim zavrzlamama često je mijenjala vlasnike. Nakon promjene nekolicine vlasnika, godine 1521. Cesargrad dolazi u ruke Tome Bakača Erdody. Ta će obitelj ostati gospodarem kraja gotovo puna četiri stoljeća. 

Do danas nije utvrđeno kada je točno izgrađena međutim postoje tri priče o vremenu izgradnje : 

• Prema zabilježenoj narodnoj priči može zaključiti da je utvrda građena istodobno kada i susjedna (U Sloveniji Kunšperk) između 1167. i 1174. međutim sačuvane strukture ne ukazuju na tako rani nastanak. Iako je moguće da je u to doba sagrađena nekakva manja gradina koja se tijekom vremenena nadograđivala. 
• U drugoj priči spominje se da je utvrda bila Templarska što bi značilo da je utvrda bila izgrađena prije ukidanja reda Templara tj prije 1312 godine. Međutim povjesničari nisu ustanovili njihovo prostiranje do lijevih obala Sutle. 
• Treća teza je da je utvrda izgrađena u drugoj polovici 13 st. ili početkom 14 st. tj. u vrijeme intezivne izgradnje obrambenih građevina nakon tartarske provale.  

Napuštanje :

Cesargradska je utvrda vjerovatno teško stradala u snažnom potresu koji je 1775 pogodio Hrvatsko zagorje. Također se zna da su kamen iz utvrde krajem 18. st. i početkom 19. st lokalni stanovnici odvozili za gradnju svojih kuća. Što je često bilo uobičajeno i kod ostalih napuštenih utvrda. Poslije zanimanja za Cesagrad više nije bilo. 

Zanimljivosti :

• Neke zidovi navodno su bili debeli i po 7 metara
• Osvojena je u pobuni od strane slovenskih i hrvatskih kmetova tom prigodom navodno je i spaljena nakon čega se opet obnovila i vratila u funkciju