Crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava
U kanonskim vizitacijama 1660. godine spominje se da je u mjestu kapela svetog Martina, da bi se 1716. g. prvi put spominjala kapela sv. Ladislava. Veću obnovu ta je kapela doživjela 1820. godine, kao župna crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava. Isprva je to bila građevina u gotskom stilu, uz Muru, no stradala je u poplavi 1690., pa je izgrađena nova, na uzvisini (uz cestu prema Sv. Martinu).
Mursko Središće nekada
Grad Mursko Središće najsjeverniji je grad Republike Hrvatske, smješten na desnoj obali Mure, uz državnu granicu s Republikom Slovenijom. U njegovu su sastavu naselja Hlapičina, Štrukovec, Peklenica i Križovec. U gradu i okolici živi 6 837 stanovnika. S lijevom je murskom obalom od 1889. povezan željezničkim i od 1968. godine cestovnim mostom. Iako naseljen još u antičko doba, prvi njegov pisani spomen datira iz kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije 1334. godine. U drugoj polovici 15. st. varoško je središte i važno trgovište, a od sredine 17. st. pod imenom Mura Zerdahely. Nakon njezina pripojenja 1660. župi Selnica, status župe vraćen je tek 1946. godine. Župna crkva Kraljice Marije i svetog Ladislava datira iz 18. stoljeća. Župa slavi proštenje Sv. Leopolda u svibnju, Sv. Ladislava u lipnju te Marije Kraljice i Svetog Stjepana Kralja u kolovozu.
Mursko Središće danas
Mursko Središće gospodarski se počelo razvijati zahvaljujući otkriću nafte 1856. u obližnjoj Peklenici i Selnici, izgradnji željezničke pruge Čakovec-Lendava 1889. i naftovoda Selnica-Mursko Središće 1901. te iskorištavanju ugljena poslije Prvoga svjetskog rata u Peklenici i Murskom Središću. Privatnom tvrtkom Kraljić i Majhen od 1946. pod nazivomMeđimurski ugljenokopi upravljala je država. No, zbog niske cijene na svjetskom i domaćem tržištu, nafta i njezini derivati istiskivali su ugljen iz tržišne utrke, pa je zadnji ugljenokop zatvoren 1972. godine.
Prirodni izvor nafte i plina u Peklenici
U tom su razdoblju međimurski i slovenski rudari u teškim i opasnim uvjetima godišnje iskopali prosječno 157 626 t mrkog ugljena godišnje. Novu eksploataciju velikih rezervi ugljena Gornjeg Međimurja i susjednoga slovenskog područja za sada onemogućuje opasnost od površinskih i podzemnih voda.
Spomenik rudaru
Mursko Središće
Suvremeni je grad od 1997. upravno, tekstilno i građevinsko središte te važno cestovno i željezničko prometno čvorište. Dva dječja vrtića, osnovna škola (od sredine 19. st.), Knjižnica i čitaonica (od 1999.), Turistička zajednica, Kino Rudar, petnaestak športskih društava i četrdesetak raznorodnih udruga doprinose obrazovnoj, kulturnoj i športskoj slici grada.
Vodenica na Muri
Na području Murskog Središća tijekom prohujalih stoljeća sve do 70-ih godina 20. st. u više se vodenica mljelo žito. Spomen na njih rekonstrukcijom mlina u selu Žabnik i spomen na nekad uobičajen prijelaz preko Mure skelama brodima u Murskom Središću i Križovcu, uz Turistički kompleks rudarske baštine Cimpar, KUD Mura, razvijen športski lov i ribolov te kolovošku manifestaciju Ljeto uz Muru, poticaj su daljnjem osmišljavanju kontinentalnog turizma tog dijela Gornjeg Međimurja.
Željeznički kolodvor Mursko Središće
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.