Petar Kružić, kapetan Senja i Klisa, poznat po mnogobrojnim ratnim sukobima s Turcima, prema pisanju Klara Pasconija, dao je izgraditi „o svom trošku“ prvi dio Trsatskih stuba 1531. godine, kako bi olakšao hodočasnicima uspon na Trsat. Petar Kružić je, u znak zahvalnosti Bogu, što je u borbi bio lijepe sreće, podigao uz crkvu Majke Božje i kapelu sv. Petra, svoga zaštitnika. Prilikom obnove crkve 1664. godine, kapela je postala njezin sastavni dio. Na ravnici ispred crkve, prije pomorske bitke s Turcima, Kružić je podignuo i kapelu s oltarom sv. Nikole. Godine 1537. Kružić je poginuo u u borbi protiv Turaka, koji su mu odrezali glavu. Tijelo mu je preneseno na Trsat i pokopanu u kapeli sv. Petra,a njegova sestra Jelena, otkupila je glavu od Turaka i pokopala je uz tijelo. Na nadgrobnoj ploči, pod oltarom sv. Petra, stoji latinski natpis koji u prijevodu glasi „Ova mramorna ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega, jao, pogubiše Turci. Dok je on živio, Senj i Klis se nikada nisu bojali Turaka. Smrt je preuzela njegovo tijelo, nebo dušu, a njegovo junačko djelo po svijetu razglasuje vječna slava
O starosti stuba svjedoči nam i najstariji sačuvani prikaz Rijeke, kojega je 1578. godine izradio Ivan Klobučarić, kartograf, augustinac, rodom iz Dubašnice na otoku Krku. Na crtežu se dobro vide stube koje vode od istočne obale Rječine do naselja na brijegu.
Drugi dio stuba je izgrađen po nalogu Gabriela Franje Aichelburga, patricija i vođe Štajerske, Koruške i Kranjske, te zapovjednika Brinja 1725. godine. Ukupan broj stuba iznosio je 412.
Kako su Trsatske stube bile veoma naporne za penjanje i nisu bile prilagođene normalnom koraku, 1930. godine, pristupilo se njihovoj rekonstrukciji te je broj stuba povećan na 561.
Zbog dotrajalosti, kaldrma je na pojedinim mjestima zamijenjena betonom, a odstranjen je i rubni zidić. Kako su se, za vrijeme jakih kiša, bujice vode slijevale niz stube, napravljena je i kanalizacija za odvod oborinskih voda.
Duž Trsatskih stuba podignuto je nekoliko zavjetnih kapela i trijemova posvećenim svecima čiji se kult slavi. Na samom ulazu, gdje Trsatske stube počinju, podignut je 1745. godine, barokni portal.
Pod svodom portala, postavljena je spomen-ploča graditelju Trsatskih Stuba – Petru Kružiću, povodom obilježavanja 400 godina njihove izgradnje.
Prva kapela po redu, ako se krene stubama od podnožja prema brijegu, podignuta je u čast sv. Ignacija Lojole 1725. godine. Druga Kapela podignuta je u sredini stubišta, gdje se odvaja cesta za trsatski kaštel, a pretpostavlja se da ju je podigao hrvatski ban Nikola IV. Frankopan u čast Majke Božje. Treću kapelu po redu, podigao je u čast sv. Karla, carski službenik u Rijeci, tršćanin karlo Wassermann. Četvrtu kapelicu s oltarom na ravnici ispred crkve, gdje završavaju ili se spuštaju Trsatske stube, podigao je 1531. godine, sam Petar Kružić, u čast sv. Nikole.
Trsatske stube, kao nijemi svjedok svih ovih stoljeća, pamte mnoge ljudske sudbine, siromašnih i bogatih,koji u krajnjem očaju, tjerani nadom i vjerom, traže spas i uslišenje svojih molitava od Tješiteljice žalosnih.